Gotovo sedamdeset godina u Hrvatskoj postoji obiteljska manufaktura koja proizvodi produkte od pčelinjih proizvoda. I već pogađate: riječ je o manufakturi Radovan Petrović koja je osnovna još 1955. godine. ‘Posao’ nekad strastvenog zaljubljenika Radovana Petrovića u pčele i pčelinje produkte koji je počeo u kuhinji obiteljske kuće prije sedamdesetak godina, naslijedila je i vodi kći – Snježana Petrović Mašović. Posjetili smo obiteljsku manufakturu u Velikoj Gorici, te kroz razgovor s vlasnicom ovog obrta, saznali zašto je hrvatski med tako kvalitetan, a tako zanemaren, jesu li se njene obrtničke muke promijenile u zadnja tri desetljeća otkako vodi obrt i možemo li i kako prepoznati lažni med.

Sedam desetljeća obiteljske manufakture: Od strasti do prerade 20 tona meda godišnje

Snježana Mašović Petrović obiteljski je posao naslijedila od oca Radovana Petrovića koji je, kako nam kaže, život posvetio pčelama.

“Tata je doista živio u svom svijetu. Nisam sigurna je li nekad znao koja je uopće godina. Računamo da obrt postoji od 1955. kada se jako mlad umirovio i posvetio pčelama. U bivšoj državi nije mogao imati svoj obrt, ali dolaskom nove države to se na sreću promijenilo. Prvih je godina proizvode testirao i stvarao u našoj kuhinji, dijelio ljudima, ispitivao što je dobro za koje tegobe, smišljao recepture. Nije ljudima davao nešto što bi im moglo naškoditi, naprotiv, ali bilo je važno prepoznati koje su mješavine dobre za jetru, bronhitis, imunitet, žensko zdravlje“, počinje Snježana Petrović Mašović za MyStory.hr.

Kako je nastala Hrvatska, tako je nastao i naš obrt, govori Petrović Mašović, jer je stvoren i zakonski okvir za takvo djelovanje i poslovanje.

“Još devedesetih godina zapadne zemlje htjele su samo prirodno”

“Nije se moglo više raditi ni u kućnoj radinosti, ni u kućnoj radionici, pa smo izgradili proizvodni pogon u Velikoj Gorici. Imali smo sreću da su se počele otvarati i prve privatne ljekarne, a naši prijatelji iz Njemačke su se vratili tih devedesetih i otvorili svoju ljekarnu. Sjećam se da su mi tada govorili ‘zapad želi samo prirodno’“, govori.

Iako diplomirana ekonomistica, Mašović Petrović priznaje, kako se našla u nekim ‘ludim’ situacijama glede same registracije obrta i proizvodnog pogona.
“Tih je godina problem bila administracija zbog specifičnosti našeg posla. Imamo dvije registracije: jednu kod Ministarstva zdravstva, drugu kod Ministarstva poljoprivrede. Susrela sam se sa stvarima o kojima nisam imala pojma, ali krenuli smo pomalo i razmišljajući, i evo nas i dalje radimo, opstajemo, pomažemo tolikim ljudima“, govori Mašović Petrović.

Radovan Petrović – začetnik apiterapije u Hrvatskoj

Njen je otac začetnik apiterapije u Hrvatskoj, posebne vrste terapije koja se bazira na podizanju imuniteta i to konzumacijom proizvoda od pčelinjih produkata – meda, propolisa, cvjetnog praha, matične mliječi.

“Apiterapija se pokazala sjajnom u rješavanju brojnih tegoba. To pouzdano govorim na temelju iskustva naših klijenata. Organizam ima alate pobijediti neku bolest, infekciju, ali ako imate problem s jetrom, i konzumirate med koji pomaže obnovi jetre, on će djelovati na cijelo tijelo. To je ključ“, dodaje.

Cvjetni prah je izvor života, matična mliječ se ne preporuča djeci, propolis je prirodni antibiotik

O cvjetnom se prahu, ističe, kod nas dovoljno ne govori i ne zna, ali on je, zapravo, izvor života

“Trudimo se educirati tržište. Propolis je prirodni antibiotik najšireg spektra, njegova primjena nije ograničena, ne šteti crijevima, ne stvara rezistentnost“, dodaje.

Matične mliječi, one prave, pojašnjava, na tržištu, na svu sreću, nema puno, pa ju se teško može zloupotrijebiti, no upozorava kako nije namijenjena djeci.

“Matična mliječ može pomoći odraslim osobama nakon moždanih i srčanih udara, teških operacija, ali nije za djecu jer je intenzivna i utječe na hormonalni status. Iznimka su zaista neke teške operacije kada su u pitanju djeca. Međutim, tržište je preplavljeno dezinformacijama, paušalnim procjenama, kao i lošim, lažnim proizvodima koji stižu iz Kine.“

Hrvatska ima sjajan med zbog nedostatka industrije i bogate flore, ali je tržite preplavljeno lažnim medom

Med je, govori, nositelj cijele priče: daje energiju, sadrži minerale i aminokiseline.

“Hrvatska zaista ima fantastičan prirodni med. Mi nismo industrijska zemlja, nemamo veliko zagađenje ni zraka ni tla, i trebamo to još više iskoristiti. Što su zagađenja manja, med je bolji. Svaki med ima svoje specifičnosti. Hrvatska ima raznoliku floru i faunu i tu je naša prednost: otočki med od ljekovitih trava, planinski med, potom slavonske livade. Raznolika flora omogućava nam da imamo med od kestena koji je dobar za želučane tegobe, med od amorfe za ženske i slično“, dodaje.

Cijela Europska unija ima problem s lažnim i lošim medom koji stiže iz Kine, a kako nastaje, to je sve teže otkriti.

“Okusom je toliko dotjeran, a proizvodnja lažnog meda se toliko usavršila da ga postaje sve teže prepoznati. U svakoj državi je nacionalni med, prije svega, zaštićen proizvod i skup proizvod. Manuka med o kojem se priča i kod nas jest kvalitetan med, ali ni blizu ne bi bio toliko popularan da Vlada Novog Zelanda nije stala iza njega. Nažalost, Hrvatska nije stala iza svog meda, nije stala iza svojih pčelara i to je jedan od većih problema koje nemamo samo mi u Radovan Petrović, nego svi proizvođači prirodnog meda u zemlji“, dodaje.

Snaga hrvatskog meda je, kaže, u raznolikosti flore i faune, te u minimalnim zagađenjima.

“Teško ćete u Njemačkoj dobiti pravi med, to je industrijska zemlja. Nemaju toliko hektara zemlje koja nisu pod nekom vrstom zagađenja, pa taman i onom koliko je dopuštenu. Tu mi kao država imamo prednost: naše šume i livade. Naš je problem što ne možemo uvijek dobiti sortni med, zato primjerice nemamo meda od lavande jer nemamo nigdje nepregledna lavandina polja kao u Francuskoj“, dodaje.

Razlika između običnog i sortnog meda

Obični med je, objašnjava nam, mješavina raznih biljaka, a sortni onaj koji mora imati točno određenu količinu peludnih zrnaca koja potvrđuju da je to od bagrema, kestena.
“Mi opremamo sve duty free shopove u Hrvatskoj, i vidimo po prodaji u zračnim lukama, stranci, turisti, najvišu kupuju prirodne proizvode“, dodaje.

Hrvatskim bi pčelarima bilo puno lakše poslovati kada bi država uz njih stala, smatra Petrović Mašović.

“Devedesetih godina, kad se stvarala država, naš je med bio dio paketa koji je predstavljao autentične hrvatske proizvode, vino, maslinovo ulje i med, bilo je tih godina entuzijasta kojima je stalo da pokažu takvu vrstu nacionalnog blaga. Danas to nažalost nije slučaj. Trebali bi podržati hrvatske pčelare i proizvođače nacionalnog meda kroz marketinške aktivnosti i kampanje, veleposlanstva, različite prijeme. Španjolska i Grčka su dvije zemlje u EU najpoznatije po medu, kao da Hrvatska nema svoj med. Država kao da ne vidi hrvatski med. Drugi brendiraju svoje špagete, ulja, med“, dodaje.

Manufaktura Radovan Petrović godišnje preradimo oko dvadeset tona meda, a svaka sirovina koja uđe u proizvodni progon prošla je kontrolu Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
“Radi nas deset, uz mene, i supruga, radi još osmero ljudi koji su inženjeri prehrambene tehnologije i kemijsko-laborantski tehničari. Sve moramo imati pokriveno: HACCAP sustav, ISO standarde. Ozbiljno smo bili pogođeni u dvjema krizama: onoj 2009. i sada za vrijeme pandemije, ali se preživjelo“, otkriva.

Njihovi se proizvodi, osim u svim ljekarnama diljem zemlje, mogu kupiti u drogerijama i preko web shopova.

Najviše se kupuju tinkture od propolisa i med s dodatkom propolisa

“Najviše se prodaje naša tinktura od propolisa, med s dodatkom propolisa. U tome smo se profilirali i najveći smo prerađivači propolisa u Hrvatskoj. Kupujemo samo hrvatski propolis i ponosna sam na to. Propolis stiže iz različitih dijelova zemlje i točno se zna s kojeg je područja za kakve namjene. Svi naši kooperanti su iz Hrvatske. Imamo i treću generaciju pčelara kojom radimo. Moj otac je radio s djedom tog gospodina, ja s njegovim ocem i sada s njime. Točno znamo od koga što kupujemo, i ako toga nema, onda nam pčelari traže od koga kupiti. Razvili smo cijelu jednu mrežu ljudi koji su u ovom procesu tihi i nevidljivi, ali bez kojih toga ne bi bilo“, dodaje.

Osim toga, proizvode i prirodnu kozmetiku. Desetljećima su bili poznati po žutoj i smeđoj kremi.

“Proizvodili smo te dvije kreme, zvale su se prije rata, kreme s posebnom namjenom, danas te nazive zakon ne tretira pa smo ih morali adaptirati. Žuta je na bazi voska s maslinovim uljem, a smeđa, žuta krema s dodatkom propolisa. Nisu to kreme za namazati lice pa izići van, nego kreme koje pomažu ublažiti oštećenja kože nakon opeklina i porezotina. Vosak sjajno djeluje na opekline, pospješuje zacjeljivanje rana“, priča.

Njihovu prirodnu kozmetiku najvišu kupuju turisti u zračnim lukama

Međutim, 2013. godine su aplicirali na pretpristupne fondove Europske unije i dobili poticaj za razvoj i proširenje proizvodnje, i to prirodne kozmetike.

“Dobili smo gotovo koliko smo i tražili što je bilo nevjerojatno jer tih godina nitko nije dio sve. Obično pola, jednu četvrtinu. Razvili smo recepture, kupili stojeve zbog kojih smo morali rušiti štokove da bi ušli u pogon. Ali najvažnije je da smo proizvodnju tehnološki dignuli na viši nivo i krenuli. Igrom slučaja sam uz gimnaziju završila i kozmetičku školu, pa mi je to znanje dobrodošlo“, objašnjava.

Naše su kreme, kaže, zaista sto posto prirodne: nemaju emulgatore i konzervans.

“Teško se upijaju jer nemaju emulgatore. Ove drogerijske kreme se upijaju brže i lakše upravo zbog emulgatora, i onda to ide u krv. Zato se naše kreme upijaju sporije i ne treba ih nanositi u velikim količinama, naprotiv. Koža upije onoliko koliko joj treba“, dodaje.
Prvu sache kremu proizveli su te 2013., a ona je danas najprodavanija iz njihove kozmetičke linije u duty free shopovima.

“Lijepo čuti zahvale klijenata, no sve su to pčele uradile”

“Radili smo za hrvatsko tržište malo ‘jeftiniju’ varijantu te kreme. Ipak, ovu skuplju kupuju turisti. Na tom kozmetičkom tržištu mi ne možemo konkurirati jer nemamo toliko novaca za reklamne kampanje i marketing na što druge velike kozmetičke kuće i troše većinu svojih priroda. Kozmetiku u najvećoj mjeri prodaje marketing“, dodaje.

Najveća radost ovog posla je, otkriva nam Snježana Petrović Mašović, vijest da ste nekome pomogli.

“Ljudima nam godinama šalju poruke zahvale, mailove. Imamo treću generaciju kupaca. Lijepo je čuti da su vaši proizvodi nekome pomogli, ali uvijek kažem, ništa to nismo mi uradili, sve su to učinile pčele“, zaključila je Snježana Petrović Mašović u razgovoru za Mystory.hr.

Mystory.hr